Mirko Daniel Bogdanić , matematičar, astronom, geodet, (Virovitica, 1762. - Budim, 1802.)
Završio studij u Pešti, predavao grčki i matematiku na kraljevskoj akademiji u Velikom Varadinu.
U Beču izdavao novine na hrvatskom jeziku. Želio je uz pomoć takvih novina poraditi na poboljšanju
poljodjelstva i seoskoga gospodarstva u Hrvatskoj te također poboljšati znanje hrvatskoga jezika
i poznavanja hrvatske povijesti.
Od 1796. radi na sveučilišnoj zvjezdarnici u Budimu gdje obavlja astronomska motrenja, naročito
pomrčine Jupiterovih satelita.Ova su promatranja imala u to doba veliku važnost jer se, uspoređivanjem
istih promatranja u različitim mjestima, moglo odrediti razliku zemljopisnih duljina među tim mjestima.
1798. postaje pomoćnik za određivanje geografskih koordinata više mjesta i gradova u svhu izrade
točne geografske karte Mađarske i Hrvatske. Usporedbe pokazuju da je Bogdanić došao do priličnog broja
rezultata, točnijih od onih poznatih u to vrijeme. Poznato je da je Bogdanić započeo radom u Rijeci,
u siječnju 1799. godine i da je sa sobom ponio francuski kvadrant, akromatični Dollondov dalekozor i
preciznu uru njihalicu.
Karta je izrađena i objavljena 1806. godine, ali Bogdanićevo ime nije nigdje zabilježeno te se o njegovom
trudu i znanju uloženom u tu kartu može doznati tek istraživanjem.
Godine 1818. poznati astronom J. J. Litrow utvrdio je da su Bogdanićeva mjerenja geografske širine među
najboljima koja se mogu učiniti spravama kojima je Bogdanić raspolagao i da je Bogdanić u sebi sretno
ujedinio “teorijski talent, praktičnu vještinu i živu revnost”.